Livistona: pravila za uzgoj palme kod kuće

Sadržaj:

Livistona: pravila za uzgoj palme kod kuće
Livistona: pravila za uzgoj palme kod kuće
Anonim

Kratke opisne karakteristike livistona, poljoprivredne tehnike tijekom uzgoja, koraci za razmnožavanje palme, suzbijanje štetočina i bolesti, zanimljive činjenice, vrste. Livistona pripada rodu biljaka s dugim životnim ciklusom, koji znanstvenici pripisuju obitelji Palma (Aracaceae). Ovaj rod uključuje oko 30 sorti. Zavičajna područja prirodnog rasta nalaze se u zemljama jugoistočne Azije, kao i u Africi, otocima Oceanije i australskom kontinentu. Odnosno, uglavnom ove palme rastu u onim područjima gdje prevladava suptropska klima, tla na kojima raste Livistona prilično su siromašna hranjivim tvarima, pjeskovita, ali savršeno vlažna. Mnoge sorte mogu kratko izdržati spuštanje stupca termometra na nulu, ali istodobno gube svoj dekorativni učinak. U našim lokalitetima sličnu palmu možete pronaći na obali Crnog mora na Kavkazu.

Biljka svoje ime duguje lordu Livingstonu, Patricku Murrayu (1632-1671), koji je prikupio više od tisuću različitih predstavnika flore na teritoriju svog vrta. Također, ovaj je čovjek bio student i prijatelj Andrewa Balfoura, švedskog liječnika koji je također studirao botaniku, bio je starinar i sakupljač knjiga.

Biljka Liviston je drvo koje u prirodnim uvjetima uzgoja može doseći visinu od 25-40 metara. Dok je palma još mlada, koristi se za ukrašavanje interijera, jer su njezini parametri mnogo skromniji - 2-3 metra. Površina debla prekrivena je ožiljcima, koji su omotači peteljki lišća. Vrh debla okrunjen je krunom velikog lišća. Mogu varirati u promjeru 60–100 cm. Oblik im je velik, boja je tamnozelena (povremeno sivkasto-zelena), obrisi nalikuju velikim lepezama. Kod mladih primjeraka lisne ploče nemaju jako izraženu disekciju, za razliku od odraslih dlanova, u kojima može biti ne samo do polovice, već i dublje. Listni režnjevi su radijalno presavijeni.

Listovi listova često su prekriveni oštrim zubima, koje karakterizira zavoj prema unutra. Sama peteljka je iznenađujuće snažna, ako napravite poprečni rez, tada ima konkavno-konveksan obris, oštar je uz rub, na kraju ima bodlje-zube, a postoji i jezik u obliku srce (prednji greben). Peteljka ima udubljenje u ploči lista u obliku šipke, dok se njezina duljina mjeri 5–20 cm. Tijekom cvatnje pojavljuje se cvat koji se nalazi u pazušcima lista.

Zbog činjenice da je stopa rasta Livistona vrlo spora, izvrsna je za uzgoj u loncima i kadama. Kad se uzgaja u zatvorenom prostoru, biljka ne tvori deblo, a rast je posljedica brojnog lišća. Ako se uvjeti pritvora ne prekrše, tada se u Livistonsu za godinu dana mogu pojaviti do tri nova lista.

Agrotehnika za uzgoj livistona, njega u kući

Livistona izbliza
Livistona izbliza
  1. Osvjetljenje i ugradnja lonca s palmom. Potrebna je difuzna jaka rasvjeta jer su u prirodi mladi Livistoni zaštićeni od izravnog sunčevog svjetla. Prozorske klupčice okrenute prema istoku i zapadu će poslužiti.
  2. Temperatura sadržaja. Ljeti se palma održava na 20-24 stupnja, ali ako toplina poraste, bit će potrebna ventilacija i povećanje vlažnosti zraka. S dolaskom zime, indeksi topline padaju na 15 jedinica, tada je potrebno jako osvjetljenje.
  3. Vlažnost zraka. Prilikom uzgoja livistona, ove se pokazatelje treba povećati. U proljetno-ljetnom razdoblju ili ako je biljka u toplim prostorijama tijekom zimskih mjeseci, preporučuje se prskanje, kao i pranje pod toplim tušem. Potrebno je organizirati ventilaciju, ali treba voditi računa o zaštiti od propuha.
  4. Zalijevanje. Najbolje je da podloga uvijek bude ravnomjerno vlažna. Ljeti je zalijevanje obilno, a zimi umjereno. Ako se supstrat osuši, tada lišće palme počinje opadati, ali su i zaljevi štetni - u protivnom će korijenov sustav trunuti. Za navodnjavanje se koristi samo meka i topla voda.
  5. Gnojiva za uzgoj livistona uvode se tijekom aktivne vegetacijske sezone koja se javlja u proljeće i ljeto. No biljci nisu potrebne velike doze hranjivih tvari, jer u prirodi raste na osiromašenim tlima. Možete koristiti gotove pripravke za palme, koji uključuju potrebnu količinu elemenata u tragovima. Mora se zapamtiti da neke sorte ne podnose velike doze fosfata. Palma dobro reagira na organske tvari. Uz nedostatak hranjivih tvari, lišće Livistona postaje žuto, a rast biljke prestaje.
  6. Transplantacija i preporuke za odabir supstrata. Preporučuje se promjena lonca i tla u njemu između travnja i svibnja. Kad je Livistona još mlada, ova se operacija provodi godišnje, ali s vremenom, ako biljka dosegne srednju dob, tada se svake 2-3 godine odrasli (cjevasti) primjerci presađuju svakih 5 godina ili mijenjaju dio tla odozgo. Na dno posude mora se postaviti dobar sloj drenažnog materijala. Prilikom presađivanja Liviston se pažljivo uklanja iz lonca, a filcani sloj koji stvara dio korijena preporučuje se odrezati izoštrenim nožem. To je učinjeno tako da se palma uklopi u novu saksiju. Ali istodobno pokušavaju ne uništiti zemljanu kvržicu, tako da se zdravo korijenje ne ozlijedi. Kao novi supstrat možete koristiti gotove mješavine tla za palme s drenažom i prisutnošću krupnog pijeska i perlita. Takav sastav neće dopustiti stagnaciju vode u tlu. Kiselost mora biti neutralna ili slaba. Mješavinu tla možete sami napraviti od lagane glineno-busenaste podloge, humusnog lišća zemlje, treseta, istrunulog gnoja, riječnog pijeska u omjeru 2: 2: 1: 1. Tu se dodaje i malo usitnjenog ugljena.
  7. Obrezivanje Livistona. Ako se lišće počne sušiti, tada je, kako bi se izbjegao progresivan proces u lisnim pločama, potrebno odrezati vrhove segmenata tako da par milimetara ostane do živog tkiva. To će pomoći da se izbjegne gubitak ukrasnog izgleda biljke. List s palme odreže se tek kad se peteljka osuši, ako se to ne učini, tada će se ostale lisne ploče početi sušiti. Ne preporučuje se uklanjanje zelenog lišća, kao ni onog lišća koje je promijenilo boju u žuto ili smeđe, budući da Liviston izvlači hranjive tvari iz ovih odumirućih dijelova.
  8. Period mirovanja dlan praktički nije izražen. Samo u ovo doba (zimi) preporučuje se držanje biljke na temperaturi od 14-16 stupnjeva, zalijevanje postaje umjereno, a osvjetljenje jako.

Važno! Prilikom obrezivanja nemojte oštetiti deblo palme jer će početi propadanje. Ne možete ukloniti više lišća od onog koje se pojavilo za godinu dana.

Preporuke za samorazmnožavanje Livistona

Lonci Liviston
Lonci Liviston

Da bi se dobila mlada biljka palme, treba sijati sjeme ili posaditi nastale bočne izbojke.

Kad livistoni imaju bočne formacije - procese, tada se tijekom sljedeće transplantacije mogu pažljivo odvojiti i posaditi u zasebne posude s odgovarajućim supstratom. No, prilikom izvođenja ove operacije morate se pridržavati sljedećih preporuka:

  • korijenje biljke ne treba rezati, već pažljivo rasplesti;
  • prema maksimi, oni pokušavaju ne uništiti zemljanu grudu, provodeći transplantaciju metodom pretovara;
  • ako je korijenski sustav oštećen, tada se preporučuje takva mjesta tretirati vrtnom smolom;
  • pri sadnji se mladi Liviston ne smije produbljivati, već saditi na istoj razini;
  • cijelu operaciju sadnje treba provesti vrlo brzo kako se korijenov sustav ne bi osušio.

Odluči li se razmnožavati Livistonu sjemenom, sjetva se provodi u veljači-ožujku. Prije sadnje preporučuje se sjeme namočiti u toploj vodi preko noći, a zatim posaditi u supstrat od treseta i perlita. Dubina sadnje je samo 1 cm. Nakon što se sjeme zakopa u tlo, prska se finim pištoljem za prskanje. Klijanje se vrši na temperaturi od 20-25 stupnjeva. Spremnik s usjevima umotan je u polietilensku foliju ili prekriven komadom stakla. Sjemenke mogu klijati jedan i pol do tri mjeseca.

Istodobno je važno ne zaboraviti na ventilaciju kako bi se uklonila kondenzacija i vlaga, ako je potrebno, iz tla. Kad se na sadnicama formira prvi pravi list, sklonište se uklanja i dlan se počinje navikavati na sobne uvjete. Prilikom sjetve u jednu posudu preporučuje se sadnja 1-2 sjemena kako se ubuduće ne bi obavljalo ronjenje, budući da je korijenje biljke prilično osjetljivo. Ove mlade sadnice moraju se tretirati fungicidnim pripravcima jer su jako osjetljive na razne gljivične infekcije. Prve godine sadnice Livistona treba držati u djelomičnoj sjeni od travnja do kraja ljeta.

Bolesti i štetnici livistona kada se uzgajaju u zatvorenom prostoru

Pogođen štetočinama Livistona
Pogođen štetočinama Livistona

Ako su prekršeni uvjeti pritvora, to će dovesti do poraza palme od štetnika, među kojima su: brašnasti insekti, insekti i paukove grinje. Ako se na lišću, reznicama i deblu pronađu sljedeći znakovi, potrebno je tretirati insekticidnim pripravcima (na primjer, Aktara, Aktellik, Fmitover ili sredstva sličnog spektra djelovanja):

  • tvorbe u obliku malih grudica vate bjelkaste boje na stražnjoj strani lista i u internodovima, na peteljkama;
  • sjajne plakete smeđe boje na stražnjoj strani ploče lista;
  • tanka prozirna paučina na listovima i stabljici peteljki;
  • ljepljivo slatko cvjetanje na dijelovima dlana - jastučić;
  • pojava deformiranih limova.

Također možete govoriti o sljedećim problemima pri uzgoju livistona:

  • ako je došlo čak i do kratkotrajnog sušenja podloge, to će dovesti do sušenja lišća i moguće smrti biljke;
  • pri niskoj vlažnosti zraka vrhovi lisnih listova se suše;
  • ako je toplina preniska, lišće počinje venuti i uvenuti, promijeniti boju u crnu;
  • ako nema dovoljno hrane za Livistonu, tada se njezin rast jako usporava;
  • donje lisne ploče potamne i s vremenom odumiru - to je prirodan proces za palmu.

U slučaju učestalih uvala ili infekcije zaraznim bolestima, Livistons pokazuju simptome sive i truleži korijena.

Bilješke o Livistonu

Liviston proizlazi
Liviston proizlazi

Biljka ima sposobnost savršenog čišćenja zraka.

Ako govorimo o zodijačkoj pripadnosti, onda se Livistona odnosi na sazviježđe Jarca. Ona može pomoći sramežljivim ljudima koji imaju više psiholoških prepreka za druženje. Zahvaljujući utjecaju ove palme, takvi pojedinci počinju pokazivati snagu karaktera i pravovremeno poduzimati mjere u onim situacijama u kojima su prethodno patili od pretjerane koncentracije na vlastita unutarnja iskustva. Štoviše, promjene u promjeni karaktera kod sramežljivih ljudi, zahvaljujući Livistonu, događaju se prilično brzo, zbog činjenice da biljka aktivno raste.

Također je vrijedno spomenuti da se sorta Livistona rotundifolia ponekad odnosi na drugi rod koji se naziva Saribus rotundifolius. To je postalo moguće nakon što je provedeno istraživanje o DNK ove palme.

Vrste Livistona

Liviston palma u saksiji
Liviston palma u saksiji
  1. Livistona australis često nosi naziv "australski navijački dlan". Biljka ima lisne ploče koje mogu doseći dva metra u promjeru. Deblo palme ima stupast oblik s zadebljanjem u donjem dijelu. Parametri debla po visini variraju unutar 20-25 m, promjera oko 30-40 cm. Kad je uzorak star, tada su na površini debla vidljivi rebrasti tragovi-ostaci omotača reznica otpalo lišće. Listna ploča ima oblik lepeze, promjera može doseći 1,5-2 metra, radijalno presavijena, ima 60 ili više segmenata-segmenata lista, koji su posljedica cijepanja lista. Rezovi dopiru do sredine ploče, ponekad i više. Vrhovi režnjeva su s dva ureza. Boja lišća je tamno zelenkasta, površina je sjajna. Duljina peteljke kreće se od 1,5 do 2 metra. Duž rubova nalaze se prilično česte, snažne bodlje s oštrim vrhom na krajevima, obojene smeđim tonom. Prilikom cvatnje nastaje pazušni cvat s razgranatim obrisima, čiji su parametri duljine 1, 2-1, 3 metra. Prilikom plodovanja pojavljuju se sferne bobice, obojene u smeđu nijansu. Zavičajno područje rasta pada na zemlje istočne Australije, što je postalo razlogom za drugo ime biljke, a voli se naseljavati u suptropske šume i grmlje smještene na obali. U kulturi se sorta nalazi od 1824. godine. Dobro raste u polu toplim uvjetima staklenika ili prostorija.
  2. Kineska livistona (Livistona chinensis) također pronađena pod imenom Latania. Prilično podsjeća na južnu vrstu Livistona, ali njegova je glavna razlika u tome što je deblo manje veličine, a parametri lišća su također veliki. Deblo doseže visinu od 10-12 metara s promjerom od 40-50 cm. U donjem dijelu površina debla potpuno je prekrivena ostacima mrtvog lišća i vlakana. Obrisi lišća su u obliku lepeze, do polovice su podijeljeni u režnjeve. Broj takvih segmenata može doseći 50-60, a ponekad čak i 80 jedinica. Vrhovi segmenata imaju viseći oblik i duboki rez, vrh se sužava. Parametri peteljke mjere se u duljini 1-1, 5 metara s duljinom od 10 cm. Zbog sužavanja prema vrhu, njegova širina postaje jednaka 3, 5-4 cm. Do sredine njezine duljine ili u donjoj trećini uz rub nalaze se šiljate kratke ravne linije bodlje. Oni strše u lisnu ploču za gotovo 20 cm, jezik je podignut, rubovi su mu poput pergamenta, širina im je 1 cm. Cvatovi koji nastaju tijekom procesa cvatnje dugi su 1,2 metra. Zavičajna područja pripadaju zemljama južnog Japana, Tajvana i nekim otocima u Južnokineskom moru. Ako govorimo o državi Florida (SAD), tada je sorta prepoznata kao korov, iako je izvorno uvedena kao ukrasna biljka. Ova je palma pogodna za uzgoj u umjereno toplim prostorijama.
  3. Livistona rotundifolia najčešće se nalazi na pjeskovitom tlu otoka Jave i također na Molučkim otocima, nastanjujući se u obalnom području. Visina prtljažnika može varirati od 10 do 12 metara, a često doseže i do 14 metara. Promjer je 15-17 cm. Listovi su, kao i ostale sorte s obrisima u obliku lepeze, promjera oko 1-1,5 m. Razrezani su za 2/3 svoje duljine. U tom slučaju, formirani režnjevi-segmenti su presavijeni, ravnomjerno se protežu od gornjeg dijela peteljke. Boja lišća je zelena, površina sjajna. Duljina peteljke može biti jedan i pol metar, gusto je prekrivena trnjem uz rub od same baze, dosežući 1/3 duljine. Prilikom cvatnje pazušni cvatovi skupljaju se od žutih ili crvenkastih cvjetova. Duljina cvata je 1-1,5 metara.

Više informacija o palmi Liviston u videu ispod:

Preporučeni: